Sunita
Gomolji su ujednačene veličine i oblika. Boja kožice je žuta, a meso tamnožute boje. Meso ove sorte krumpira je nakon kuhanja malo vlažno, prilično sitnozrnato i slabo brašnjave strukture, ne raskuhava se. Zbog dosta suhe tvari u sastavu, ova sorta pogodna je za pravljenje pomfrita. Primjerena je i za spremanje različitih složenaca, krumpir juha i paprikaša, za kuhanje, pečenje i prženje.
Sunita boja mesa i kožice
Sunita dospijeće
– Prva rana sorta, tamnožutog mesa
– Ujednačena veličina i oblik gomolja
– Dobra otpornost na modrice
– Prikladna za spremanje pomfrita
– Dobra otpornost na Prstenastu plutastu pjegavost – TRV (Tobacco rattle virus)
| Kulinarski tip | B – neznatno brašnjav, ne raskuhava se | |
| Dospijeće | 82 | Rana |
| Prinos zrelog nasada | 93 | Dobar |
| Veličina gomolja | 81 | Krupni |
| Oblik gomolja | Okruglo ovalan / Ovalan | |
| Broj gomolja | 9-11 | |
| Boja mesa nakon kuhanja | Tamnožuta | |
| Boja kožice | Žuta | |
| Period dormantnosti | 58 | Srednji |
| Nicanje | 65 | Sporo |
| Osjetljivost na metribuzin | 57 | Osjetljiva |
| Razvoj lišća i cime | 67 | Umjeren |
| Unutrašnje modrice | 3 | Nije osjetljiva |
| Babičavost | 72 | Neznatno osjetljiv |
| Sadržaj suhe tvari / škrob | 18,2% / 12,4% | |
| Podvodna težina gomolja / specifična masa | 329 / 1.07 | |
| Prstenasta plutasta pjegavost gomolja (TRV) | 93 | Vrlo otporna |
| Plamenjača lista | 32 | Vrlo osjetljiva |
| Plamenjača gomolja | 66 | Neznatno osjetljiva |
| Alternaria | 40 | Vrlo osjetljiva |
| Obična krastavost | 63 | Neznatno osjetljiva |
| Prašna krastavost | 56 | Neznatno osjetljiva |
| PVY | 46 | Vrlo osjetljiva |
| Yntn tolerantnost gomolja | 99 | Tolerantna |
| PCN otpornost | Tip | Ro1 | Ro2/3 | Pa2 | Pa3 |
| Vrijednost | 9 | 1 | |||
| Rak krumpira | Fysio | F1 | F2 | F6 | F18 |
| Vrijednost | 1 | 1 | 1 | 1 |
| Kalibraža | Broj biljaka/ha | Razmak između redova | |
|---|---|---|---|
| 75 cm | 90 cm | ||
| 28/35 | 65.000 | 21 | 17 |
| 35/45 | 52.000 | 26 | 21 |
| 45/55 | 40.000 | 33 | 28 |
| 50/60 | 64.000 | 21 | 17 |
– tržna veličina: 28-55 mm
– dubina sadnje: normalna
– uvijek provjeriti broj gomolja za točnu kalkulaciju gustoće sadnje
– Prilagodite gnojidbu analizi tla.
– Primijenite punu dozu dušika (N) odjednom, prije sadnje.
– Dušik (N): približno 110% u usporedbi s drugim ranim sortama.
– Gnojidba kaljiem (K) i fosforom (P) prema standardnim preporukama.
Priprema za sadnju i sadnja
Sadnja
Sunita ima dobar period mirovanja, dormantnosti.
Prije sadnje sjeme treba zagrijati kako bi se prekinuo stadij mirovanja.
Ne skladištite sjeme na temperaturi nižoj od 5°C. Zagrijte ga dovoljno prije sadnje.
Sunitu možemo uzgajati na svim tipovima tala.
Tehnološka upozorenja
Rast
Nicanje je nešto sporije. Lišće se kasnije dobro razvija.
Metribuzin se preporuča primijeniti prije nicanja. U slučaju primjene poslije nicanja, primijenite nižu dozu.
Vremenski uvjeti imaju jak utjecaj na efikasnost metribuzina, prilagodite dozu uvjetima.
Navodnjavanje može veoma povećati broj gomolja.
Prejako navodnjavanje u kasnijoj vegetaciji povećava prenaglašenost lenticela.
Prekomjerna doza dušika (N) rezultirat će većom osjetljivošću na plamenjaču.
Primijenite snažan program zaštite od plamenjače, kako bi spriječili plamenjaču lista.
Desikacija cime i iskop
Iskop
Cilj je postići oko 18% suhe tvari gomolja.
Prirast gomolja može biti jako brz na kraju vegetacije, redovito provjeravajte.
Sunita se može iskapati nakon 75-90 dana.
Poželjno je iskapati kada su temperature tla ispod 25°C da se izbjegne visok rizik od truleži.
Kada su temperature iznad 25°C, iskapajte rano ujutro ili navečer.
Skladištenje
Skladištenje
Sunita je rana sorta i normalno se trži unutar 2 mjeseca nakon iskopa.
Nasad iskopan u dobrim uvjetima može se odmah nakon zarašćivanja rana rashladiti.
Ima srednje dug period mirovanja, dormantnost, tako da je možemo čuvati u skladištu s vanjskom ventilacijom prvih mjesec dana nakon iskopa (vađenja).
UMJETNO HLAĐENO SKLADIŠTE
Spriječite dehidraciju, hladite tako da bude mala razlika između temperature rashladnog zraka i temperature krumpira.
Spuštajte temperaturu 0,5 – 0,7°C na dan do stabilne temperature, ne niže od 4°C.
Ventilirajte redovito, ali kratko, tako da spriječite nakupljanje CO2.
Svako kolebanje temperature, kombinirano s kondenzacijom, može rezultirati ranim
klijanjem i visokim rizikom od pojave srebrolikosti.